estrada, muzika, filmovi, skripte, igre, dobro druzenje...

Latest topics

» vicevi o Crnogorcima
Mon Dec 14, 2009 6:01 pm by Admin

» Unknown LIMITED (2009) DVDRip
Sat Dec 12, 2009 9:58 pm by Admin

» Bandslam DVDRip XviD-DoNE
Sat Dec 12, 2009 9:57 pm by Admin

» [RS.com] Nordwand 2008 Bluray 720p AC3 x264-CHD
Sat Dec 12, 2009 9:56 pm by Admin

» Zatoichi (2003) 720p.x264-TheCount
Sat Dec 12, 2009 9:54 pm by Admin

» Dijeta s čajem: Za 4 dana 2 kg manje
Sat Dec 12, 2009 5:20 pm by Admin

» Šta vam telo govori: 9 simptoma koje ne smete da zanemarite
Sat Dec 12, 2009 5:17 pm by Admin

» Potraga za idealnim puderom
Sat Dec 12, 2009 5:10 pm by Admin

» Savladajte trikove profesionalnih frizera
Sat Dec 12, 2009 5:08 pm by Admin

domaci i strani


    Razotkrivanje tajni pamćenja

    Share

    Admin
    Admin

    Posts : 45
    Points : 104
    Join date : 2009-12-12

    Razotkrivanje tajni pamćenja

    Post  Admin on Sat Dec 12, 2009 4:26 pm

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Je li moguće ciljano izbrisati mučna sjećanja i izvući iz najdubljeg kutka mozga ona koja smo zaboravili

    Zovu je ženom koja ne može zaboraviti. Sjeća se datuma na koji je prvi put otišla u praonicu auta, na koji je dan pao 19. lipnja prije sedam godina, što je činila na svaki Uskrs od 1980. - svega se toga Jill Price sjeća s iznimnom preciznošću.
    Kad je prije devet godina nazvala neuroznanstvenika s Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu, postala je senzacija u medijima i među znanstvenicima. Nakon višegodišnjeg proučavanja, postavili su joj dijagnozu hipertimestičkog sindroma, što na grčkom znači "izvanredno pamćenje".
    Točnost uma Jill Price potaknula je zanimanje tolikih jer je pamćenje još obavijeno tajnošću, čak i među znanstvenicima. Mnoga su pitanja još neodgovorena: možemo li oživjeti sjećanja koja se čine davno zaboravljenima? Zašto svake godine ima sve više ljudi s Alzheimerovom bolešću? Možemo li to nekako zaustaviti? Znanost proučava i mlade i bolesne mozgove da dopre do odgovora na neke od tajni.
    Bismo li voljeli imati um kao Jill Price? Ne baš. Ona kaže da su joj bolna sjećanja kao ono na smrt muža 2003. svježa u sjećanju i da su emocije jednake kao i u prvim satima nakon tog događaja. Znanost se tek odnedavno bavi bolom i strahom koji prate traumatska sjećanja. Mnogi tvrde da smo blizu otkriću lijekova koji mogu blokirati ili čak izbrisati bolna sjećanja, no bi li se sve zaustavilo na tome? Ako se to ostvari, što bi to značilo za društvo?

    Prerađivanje prošlosti i brisanje sjećanja

    U posljednjih su nekoliko godina istraživanja pokazala da se sjećanja mogu preoblikovati, blokirati i, kažu neki, izbrisati. Je li to dostignuće nadohvat ruke? Ili je u budućnosti? Ili samo u našoj mašti? Sve je više dokaza da beta-blokator propranolol ima sposobnost brisanja bolnih ili traumatičnih sjećanja.
    U nedavnom su istraživanju tog lijeka istraživači kondicionirali 60 dobrovoljaca da povežu sliku pauka s električnim šokom. Nakon toga psihičkog uvjetovanja, ispitanici su testirani te se pokazalo da oni koji su prije prikazivanja slike dobili propranolol nisu osjećali strah pri ponovnom viđenju pauka, a oni drugi jesu. Isto se dogodilo i u drugoj rundi tretmana elektrošokovima i prikazivanju slike.
    Dok neki stručnjaci, uključujući autora istraživanja Merela Kindta s Amsterdamskog sveučilišta, tvrde da studija pokazuje da propranolol može trajno blokirati, ili barem oslabiti loša sjećanja, drugi upozoravaju da je posrijedi bilo samo trodnevno istraživanje.
    "Vrlo je primamljivo pomisliti da su znanstvenici u razumijevanju i poimanju mozga došli toliko daleko da su razvili lijek koji precizno cilja sjećanja i briše ih", komentirao je skeptični psiholog John M. Grohol. "Znanstvenici su stvorili krajnje umjetnu situaciju i potom mjerili reakciju straha kod dobrovoljaca. Reakcija straha na zastrašujući podražaj nije ista stvar što i sjećanje", dodao je.
    Ipak, i Grohol se slaže da bi propranolol mogao spriječiti uobičajenu tjeskobu koju naše tijelo stvara gotovo automatski kao posljedicu određenog podražaja, a taj podražaj može biti i neugodno sjećanje.
    Bilo da je pretjerano hvaljen ili ne, propranolol se sada iskušava na ratnim veteranima s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). Pri svakom tretmanu, sudionici dobiju oralnu dozu propranolola čim se prisjete traumatičnog događaja. U preliminarnom istraživanju, znanstvenici s Medicinskog centra VA u New Hampshireu iznijeli su da je lijek "bitno smanjio fiziološku reakciju" na traumatsko sjećanje nakon jednog tjedna. Stručnjaci kažu da lijek djeluje tako što utječe na ponovno utvrđivanje sjećanja, odnosno na oblikovanje već stvorenih ili utvrđenih sjećanja.
    Dr. Roger Pitman, profesor psihijatrije na Harvardu i psihijatar u Općoj bolnici u Bostonu, bio je među prvima koji su davali propranolol u liječenju traumatskih sjećanja. "Nema dvojbe da ovaj lijek ima učinka na utvrđivanje sjećanja", rekao je dr. Pitman Ivanhoeu. On je sa suradnicima nedavno završio proučavanje učinaka propranolola na pacijentima s PTSP-om. Dr. Pitman također proučava na životinjama učinke jednog lijeka protiv bolova i mučnine te sredstva za izazivanje pobačaja, u nadi da će pronaći lijek protiv PTSP-a.
    Sedativni lijek midazolam bio je testiran na sličan način na štakorima. Jedno istraživanje provedeno u Argentini i objavljeno u časopisu Neuropsychopharmacology pokazuje da midazolam smanjuje strah povezan sa sjećanjima, ako se uzme odmah nakon što su ta sjećanja prizvana u svijest.
    Dok propranolol i midazolam mogu oslabiti ili blokirati loša sjećanja, drugi lijek koji je iskušan na štakorima pokazao se uspješnim u potpunom brisanju sjećanja. U jednom pokusu jedna je doza lijeka zvanog ZIP odmah izbrisala sjećanje štakora na šok primljen dan prije. U istraživanju obavljenom u Izraelu, isti je lijek izbrisao sjećanje na ružan okus od kojega je štakorima pozlilo tri mjeseca ranije. Stručnjaci kažu da ZIP radi tako da ometa jednu tvar koju mozak treba da zadrži većinu naučenih podataka.

    Etičnost mijenjanja uspomena

    Mnogi stručnjaci vjeruju da smo toliko blizu pojavi prvih lijekova za brisanje pamćenja i da je vrijeme za pripremu na moguće etičke posljedice. Neki strahuju da bi se ti lijekovi mogli zlorabiti za brisanje sjećanja na zlodjela, čime bi izmijenili moralnu svijest pojedinca. Drugi navode da bi ti lijekovi mogli onemogućiti ljude da uče iz povijesti i iz tuđih loših odluka.

    Rebecca Dresser, profesorica medicinske etike na Washingtonovom sveučilištu u St. Louisu, kaže da bi j

      Current date/time is Thu Dec 08, 2016 9:50 am